Tema
Dnevnik muzičkog eklektika – Promišljanje (30)
Da ne beše ove afere oko Rajana Adamsa ko zna kada bih nastavio temu o kreativnim ženama u popularnoj muzici. Ne bih da ulazim u to da li je ta hajka na Adamsa samo još jedan rep #MeToo pokreta (koji se pretvorio u sopstvenu farsu) ili je stvarno, kako se tvrdi, bila u pitanju manipulacija kantautorkama kojima je obećao pomoć u pravljenju karijere, ali, ta tema je za mene bila okidač da nastavim sa svojim feljtonom. U međuvremenu, dok ovo pišem, dođe i osmi mart, međunarodni dan žena, dobra prigoda da se još jednom podsetimo na najveća dostignuća žena u popularnoj muzici.
U prvom nastavku bavio sam se autorkama popularne muzike pre pojave rokenrola koje su, bez obzira na predrasude, tradicionalizam i položaj žena u društvu na početku prošlog veka, uspele da se izbore za svoje mesto u pop muzici ne (samo) lepim izgledom i izvođačkim sposobnostima, već kao autorke pesama koje su one ili drugi izvodili. U ovom nastavku, idemo dalje u istom pravcu. Težište je na autorstvu ali se naravno uzima u obzir kompletan uticaj na pop muziku.
Uoči ovog vikenda žiri za dodjelu Ninove nagrade skratio je svoj uži na najuži izbor romana koji broji šest naslova. Svaka od tih knjiga, logično, našla se u našem izboru od 50 knjiga, što romana što priča, a pride i nekoliko nezaboravnih (auto)biografija koje su, svaka na svoj način, obilježile proteklu godinu. Nekolicina odabranih naslova objavljena je na samom kraju 2018. godine pa je ovo ujedno prilika da vas podstaknemo da knjige koje do sada niste, pročitate na početku ove godine. Ili ih mudro pazarite, kako biste ih čitali u godinama koje tek dolaze, između ostalog i zbog toga što su mnoge od njih pisane za vječnost, ukoliko to nije pretenciozno reći. Čini se da nije jer se u pregledu pominju brojni besmrtnici: Borhes, Bouvi, Bernhard, Nabokov, Dovlatov, Išiguro, Murakami i Dejvid Linč, između ostalih.
Sentimentalno putovanje– povodom 100 godina od nastanka Jugoslavije (1918-1991-2018)
Treći dio teksta o popularnoj muzici iz vremena velike Jugoslavije, koji se nadovezuje na već objavljeni I DEO koji obuhvata period od 1918. do 1945. godine, i II DEO u kojem sam opisao period posle 2. svjetskog rata do početka devedesetih godina, onako kako ga pamtim, trudeći se da prenesem u tekstu svoje ondašnje mišljenje i poimanje stvari.
Post-jugoslovenski period (1991 – 2018)
Sentimentalnoputovanje– povodom 100 godina od nastanka Jugoslavije
U nastavku teksta o popularnoj muzici u Jugoslaviji, čiji ste I DEO već mogli čitati, baviću se pop kulturom u širem smislu, sa akcentom na pop kulturu srednje struje. O periodu koga se sećam, pisaću po sećanju, sa težnjom da prenesem u tekstu svoje ondašnje mišljenje i poimanje stvari – gledaću da što manje koristim „naknadnu pamet“. Svestan sam da nisam spomenuo sve koje je trebalo spomenuti, znam da sam o nekima pisao manje nego što je trebalo a o nekima više, pretpostavljam da ćete ovom tekstu naći mnogo mana, ali molio bih vas da ne sudite prestrogo.