Video

Preminuo Jirži Mencl, jedan od najuticajnijih evropskih reditelja

Rate this item
(0 votes)

U 83. godini, tokom vikenda je preminuo slavni češki sineasta, jedan od najznačajnijih evropskih reditelja druge polovine XX vijeka. Uz Formana, Jirži Mencl je bio najistaknutiji stvaralac “češkog novog talasa” čija poetika je imala izuzetno snažan uticaj i na mnoge (vodeće) reditelje iz bivše Jugoslavije, posebno “generaciju” koja je studirala u Pragu, na FAMU, gdje je dugo godina bio profesor.

Mencl je započeo filmsku karijeru kao asistent režije znamenite Vere Hitilove, a nakon niza kratkometražnih filmova snima maestralni dugometražni debi, “Strogo kontrolisani vozovi” (1966), prema istoimenom romanu (i po scenariju) čuvenog češkog pisca Bohumila Hrabala za koji osvaja Oskara. Sa njim potom sarađuje na još jednom klasiku, “Ševe na žici” (1969), koji je takođe baziran na Hrabalovoj prozi. Iako kasnije nagrađen Zlatnim medvedom na festivalu u Berlinu, taj se film zbog suptilne satire našao na udaru komunističkih vlasti u Češkoj i bio je zabranjen u toj zemlji sve do 1990.godine.

U njegove najbolje filmove ubraja se i dražesna komedija “Hirovito ljeto” (1968), te možda najpopularnija Menclova komedija “Selo moje malo” (1985) koja je bila nominovana za Oskara za najbolji strani film, a od novijih ostvarenja “Služio sam engleskog kralja” (2006), ponovo po Hrabalovom romanu.

Pored suzdržanog, neodoljivog humora i izvanredno izgrađenih likova tzv. malog čovjeka, te vanrednog rediteljskog rada sa glumcima, Jiržijeve (rane) filmove karakteriše i naročita vizuelna poetičnost, kao i subverzivnost koja je uvijek ostajala prikrivena, ali neizbježna.Mencl bi se mogao nazvati velikom dušom evropske kinematografije, a pride je režirao pojedine erotske scene koje slove za antologijske. Izuzetan humanista, humorista i realista, a u najboljih djelima pjesnik pokretnih slika, ostavio je dubok trag u evropskom filmu, posebno komedijama od ukusa i smisla; njegovi filmovi su nezaboravni, po pravilu komični i provokativni prikazi jednog vremena, domaćeg mentaliteta i svijeta koji nije imao slobode koje danas imamo, kod nas svojevremeno veoma popularni, ali nažalost nedovoljno poznati (naj)mlađim generacijama gledalaca.

Uskoro SF serija Ridlija Skota (video)

Rate this item
(0 votes)

Početkom septembra kreće SF serija “Raised by the Wolves” od ukupno deset epizoda od kojih je dvije režirao Ridli Skot, reditelj koji do sada nije učestvovao u TV produkcijima ako izuzuzemo početne, tačnije početničke radove s kraja šezdesetih godina, prije nego je snimio svoj debitantski dugometražni film.

Ta vijest je sa jedne strane veoma obećavajuća, pošto su “Osmi putnik” i “Istrebljivač” kultni filmovi koji su postali apsolutni klasici, ali ne zaboravimo ni Ridlijevo kreativno posrnuće u poslednjoj dekadi koje se najviše manifestovalo upravo u naučno-fantastičnim ostvarenjima – na jedva podnošljivog “Marsovca”, potpuno promašenog “ Prometeja” (kao možda najnižu tačku jedne izuzetne karijere) i njegov nezvanični nastavak “Osmi putnik: Kovenant” čiji je kvalitet diskutabilan.

Međutim, prvi trejler ovog SF ostvarenja djeluje intrigantno i moglo bi se reći inteligentno, prikazujući neimenovanu planetu na kojoj androidi odgajaju djecu (ljudskih bića?), jer je Zemlja potpuno uništena…Ono što Skotu starijem nikada nije nedostajalo jeste imaginacija i izvanredna umješnost kreiranja cijelih svjetova, a u ovoga puta u tome će mu pomoći i njegov sin Luk Skot, zadužen za tri epizode, kao i Serđo Mimica Gecan, sin Vatroslava Mimice, jednog od najmaštovitijih i najdarovitijih sineasta bivše Jugoslavije.

Kreator serijala je Aron Guzikovski, koji je (do)pisao scenario za rimejk “Leptira”, ali i serijal “Red Road”. Uz njega, Ridli je je jedan u nizu izvršnih producenata, tako da sve u svemu djeluje da bi projekat trebalo da bude uspješan, uprkos tome što nema niti jednog poznatijeg glumačkog imena. Drame očito ima, a najave kažu i pitanja šta nas to zapravo čini ljudima…

Prvi trejler za HBO seriju u režiji Luke Gvadanjina

Rate this item
(0 votes)

Pojavio je prvi trejler za seriju koju je režirao Luka Gvadanjino, jedan od većih stilista među savremenim režiserima, proslavljen romantičnom pričom o odrastanju “Skrivena ljubav” (Zovi me svojim imenom)”. “We are who we are” (za sada bez distributerskog prevoda) takođe je drama o sazrijevanju i mladalačkoj ljubavi introvertnog četrnaestogodišnjaka, koji se iz Njujorka seli u američku vojnu bazu u Italiji, u regiji Veneto. Tamo upoznaje kći vojnog lica, čiji otac ne odobrava njihovo druženje koje prerasta u romansu…

Prvi trejler za hvaljeni biografski fim "TESLA"

Rate this item
(0 votes)

Na današnji dan rođen je Nikola Tesla, genijalni naučnik, pronalazač bez premca i čovjek (iz) budućnosti, te glavni junak jednog drugačijeg biografskog filma. Trejler za film koji je premijerno prikazan početkom godine na slavnom Sandensu, imamo priliku pogledati baš danas, na dan kada se obilježava godišnjica i slavi Teslina zaostavština, bez koje su mnogi aspekti savremenog života teško zamislivi. Film je već dobio više nego solidne kritike, a neke od njih su citirane u foršpanu, poput sumirajuće rečenice uglednog IndieWire portala: "Podjednako inspirisano djelima Dereka Džarmana, Henrija Džejmsa i TV serijom “Pijana istorija”…

Itak Houk, jedan od onih rijetkih, izuzetnih a nedovoljno hvaljenih glumaca, tumači naslovnog junaka nad junacima, i po mnogim mišljenjima briljantan je u toj ulozi, dok Teslinog glavnog rivala Tomasa Alvu Edisona glumi Kajl Meklahlan, prepoznatljiv po ulogama u kultnim ostvarenjima Dejvida Linča. Režiser filma u kome očito nema produkcijske raskoši, nije toliko čuveno niti voljeno ime, ali je riječ o pouzdanom režiseru koji se ne libi (često inventivnih) eksperimenata – on se zove Majkl Almereida, i sa Houkom već uspješno sarađivao snimivši autorsku verziju Hamleta.

Krajem avgusta će američki gledaoci (najvjerovatnije) moći da pogledaju “Teslu” u odabranim bioskopima, a ne sumnjamo da će se naći na programu nekog od regionalnih festivala, ako ne i njih nekoliko.

Spotovi


STEREO Art Magazin
Regionalni popkulturni magazin

Impressum

Urednici:      Dragana Erjavšek
                     Novak Govedarica
Saradnici:   Olja Knežević
                     Boris Fatić
                     Srđan Strajnić
Logo:           Uroš Stanojević
Powerd by : ChoDex Studio