Live

12 manje poznatih filmova koje bi trebalo gledati na Festu

Rate this item
(0 votes)

Svaki novi FEST, pa tako i 48. izdanje renomiranog Međunarodnog filmskog festivala u Beogradu, koje startuje 28. februara, nudi novu, mada uvijek istu dilemu – koje filmove izabrati iz obimnog festivalskog programa, jer je naravno nemoguće pogledati ne svih 96 planiranih, nego čak ni pola od filmova koji će biti prikazani u Sava centru, Kombank dvorani, Dvorani kulturnog centra, Domu omladine i drugim bioskopskim salama tokom desetodnevnog trajanja i praktično cjelodnevnih (i noćnih) projekcija. Iskusniji filmski kritičari i novinari, izvikane i dobro znane filmove “preskaču” da bi vidjeli naslove koje je, nerijetko, teško ili znatno teže pronaći na internetu, a o TV programima da i ne govorimo. Poznatiji filmovi najćešće, nedugo nakon festivalskih premijera, bivaju prikazani na redovnom kino repertoaru.

Stoga vam nudimo listu dvanaest s pažnjom probranih filmova, koje valja preporučiti zbog mnogo razloga, te pokušati iskombinovati sa nekim od filmovima Srdana Golubovića, Džarmuša, Končalovskog, Polanskog, Terensa Malika, Istvuda, Toda Hejnsa, braće Darden, Vudija Alena ili pak Koste Gavrasa, Milče Mančevskog i Atoma Egojana koji će biti gosti FEST-a. Tim prije jer se nekoliko ovde navedenih naslova nalazi u Glavnom takmičarskom programu, u kom festivalskom segmentu su tokom prethodnih par godina prikazivani redom izvrsni filmovi - koji su docnije postali poznati…

Rijeka postala evropska prijestonica kulture 2020.

Rate this item
(0 votes)

70 kulturnih događaja (koncerata, performansa,izložbi i instalacija) na tridesetak različitih lokacija, od gradske pijace preko ulica, trgova, vozila javnog prevoza, pa do pabova, tokom jučerašnjeg dana, a tokom večeri sve spektakularnim koncertom-performansom otvorena je jednogodišnja kulturno-umjetničko-zabavno-turistička manifestacija pod nazivom “Luka različitosti”. Rijeka, najveća hrvatska luka, od juče je i zvanično evropska prijestolnica kulture, a nepregledan je niz događaja koji je tim organizotora planirao i najavio, pa stoga preporučujemo da program proučite OVDE. U sklopu ovog organizaciono ogromnog projekta grade se i otvaraju nove zgrade i objekti kulture sufinansirani sredstvima iz EU fondova, pripremaju i realizuje više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događaja, u čijem stvaranju učestvuje preko 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske i četrdesetak drugih zemalja Evrope i svijeta.

48. FEST predstavlja 96 premijera, gosti Džon Malkovič i Kosta Gavras

Rate this item
(0 votes)

28. februara FEST će otvariti film Srdana Golubovića, “Otac”, koji će neposredno prije gala projekcije u Sava centru biti premijerno prikazan na Berlinskom filmskom festivalu, u programu Panorama. Glavni junak četvrtog dugometražnog ostvarenja jednog od vodećih srpskih režisera srednje generacije je naslovni lik (u tumačenju Gorana Bogdana) kojem su oduzeta djeca – samo zato što je siromašan…

48. izdanje uglednog Međunarodnog filmskog festivala u Beogradu zatvoriće jedan od najpoznatijih američkih glumaca, Džon Malkovič, izvođenjem muzičko-scenskog performansa u Kombank dvorani, u pratnji Alekseja Igudesmana, koji je poznat po svojim neobičnim obradama i izvođenjima Mocarta, Betovena, Šopena...

Festival traje do 8. marta, a pored čuvenog glumca koji trenutno briljira u Sorentinovoj seriji “Novi papa”, nagrada Beogradski pobednik za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti biće uručene i istaknutom grčkom reditelju Kosti Gavrasu, autoru kultnih fimova “Nestala” i “Z” od kojih će potonji biti prikazan u selekciji FEST Klasik, a publika u Beogradu moći će premijerno da pogleda i njegov najnoviji film, rađen po memoarskoj knjizi Janisa Varufakisa koja govori o ekonomskoj krizi u Grčkoj i sukobu sa EU, sa indikativnim naslovom “Ponašajte se kao odrasli”.

Pored pomenutih, počasni gost ovogodišnjeg FEST-a biće i renomirani kanadski režiser Atom Egojan, koji će predstaviti film upravo pod nazivom “Počasni gost”, o mladoj nastavnici u srednjoj muzičkoj školi koja zbog optužbe učenika za (navodno) seksualno napastvovanje završi u zatvoru, najvjerovatnije nevina osuđena, i njenom komplikovanom odnosu sa čudnim ocem koga igra kultni glumac Dejvid Tjulis...

Pet romana u najužem izboru za NIN-ovu nagradu

Rate this item
(0 votes)

Najuži izbor romana u borbi za prestižnu NIN-ovu nagradu sastoji se od pet autora odnosno četiri književnika i jedne književnice od kojih je samo ime Slobodana Tišme poznato široj publici. Poznavaocima književnosti znan je i Saša Ilić, kao izuzetno oštar kritičar i suosnivač podliska “Beton” koji je pledirao da prekroji ustaljene književno-kritičarske paradigme prethodnih deceniju ili dvije, uključujući i politiku dodjele NIN-ove nagrade.

Čini se da je ove godine najuži izbor pokazao kako je ugledni žiri (u sastavu Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Marija Nenezić i Teofil Pančić , kao predsjednik) u prvi plan stavio isključivo književni tekst a ne pređašnje djelo kandidata, pa je u užem krugu bio i Vidosav Stevanović, laureat 1986. godine, a u širem izboru ostao dvostruki dobitnik Dragan Velikić koji je bio nagrađen 2007. i 2015.

Spotovi


STEREO Art Magazin
Regionalni popkulturni magazin

Impressum

Urednici:      Dragana Erjavšek
                     Novak Govedarica
Saradnici:   Olja Knežević
                     Boris Fatić
                     Srđan Strajnić
Logo:           Uroš Stanojević
Powerd by : ChoDex Studio