Književne preporuke: Najzanimljivija izdanja sa Sajma knjiga

25 oktobar 2016
Author :  

Kada kažemo Sajam knjiga odmah pomislimo na onaj najveći u regiji, čuveni Beogradski sajam knjiga koji trenutno privlači desetine hiljada čitalaca željnih novih knjiga ili pak nešto starijih izdanja/reizdanja, naravno i klasika - sa sajamskim popustima. Za sve one koji neće biti u prilici da se prošetaju i proberu naramak knjiga iz ogromne sajamske hale, možda čak da upoznaju književnike koji gostuju u Beogradu, a među kojima su i Erlend Lu, Aleksandar Mekol Smit i Zahar Prilepin, donosimo nedugačak spisak zanimljivih naslova koje bi bilo dobro pribaviti i, podrazumijeva se, pročitati.

ROBERTO BOLANJO – DIVLJI DETEKTIVI (Lom)

Preko 500 stranica gusto tiskanog teksta kultnog čileanskog autora, po mišljenju kritike jednog od najznačajnijih književnika druge polovine XX vijeka, do sada je bilo prevedeno i na ovim prostorima objavljeno samo u Hrvatskoj. LOM na Beogradskom sajmu predstavlja prvi tom romana koji će voljeti poštovaoci Pinčona i Kortasara, dakle ultimativno modernu, metanarativnu prozu sa obiljem autobiografskog i autopoetičkog. “Divlji detektivi” su izuzetan događaj u savremenoj hispanoameričkoj književnosti, a mnogi ga nazivaju velikim romanom XXI vijeka, pa s nestrpljenjem brojimo dane do objavljivanja drugog toma u izdanju Lom-a, izdavačke kuće koja istrajava u objavljivanju Tomasa Bernharda,. Ove godine su objavili i "Amras", prvu značajniju pripovjest austrijskog književnika, kao i knjigu "VATEN Zaostavština" istog autora, dok će "Smeh u tami" - "vrlo moderno djelo o vječnoj temi ljubavnog trougla"- iz pera izuzetnog stiliste Vladimira Nabokova isto tako obradovati čitaoce, barem one koji pažljivo biraju šta čitaju.

LJUDMILA ULICKA – ZELENI ŠATOR (Arhipelag)

Još jedan grandiozan roman savremene svjetske književnosti napisala je čuvena ruska spisateljica. Ljudmila Ulicka nije prezala od zabrana, nego je bez autocenzure pisala o istoriji Rusije tokom druge polovine XX vijeka, o ljubavima i prijateljstvima, o sudbinama tzv. običnih ljudi, ali i kažnjavanih i proganjanih intelektualaca i disidenata. Ovaj sveobuhvatan roman, čijih je bezmalo 500 stranica prevedeno na čak 20 jezika, počinje opisom Staljinove sahrane a završava se smrću velikog evropskog pjesnika Josifa Brodskog. Brodski je bio prijatelj i poštovalac još jednog velikog evropskog književnika, Danila Kiša, o kom su pisali poznati pisci iz bivše Jugoslavije, od Davida Albaharija do Muharema Bazdulja. Njihovi prozni tekstovi sabrani su u tematskoj zbirci "Priče o Danilu Kišu", na dvjestotinjak stranica, takođe u izdanju Arhipelaga.

ELENA FERANTE - MOJA GENIJALNA PRIJATELJICA (Booka)

Iako štand po svemu posebne izdavačke kuće Booka ni ove godine nećete pronaći na Beogradskom sajmu knjiga ma koliko se trudili, ako produžite do sporednih "ulica" nabasaćete na jednu od najprodavanijih knjiga prethodnog mjeseca, prvi dio proslavljene napolitanske tetralogije misteriozne spisateljice o kojoj je nadahnut tekst napisala Olja Knežević. "Moja genijalna prijateljica" samo je dio izvrsne ponude malog a vrlo važnog izdavača u kojoj se nalaze i Mišel Uelbek i Frederik Begbede. Potonji je napisao a Booka upravo objavila "roman o legendarnoj ljubavi koja se možda nije ni dogodila" pod nazivom "Una i Selindžer", o vezi dvadesetjednogodišnjeg pisca u nastajanju i šest godina mlađe djevojke u dekadentnom Njujorku 1940. godine, dok je jubavna veza profesora engleskog jezika i njegove učenice, mlade Bosanke, okosnica je knjige "Kako su nastali ratovi zombija" Aleksandra Hemona, jednog od najuglednijih američkih pisaca danas, porijeklom iz Sarajeva.

ORHAN PAMUK –CRVENOKOSA (Nova knjiga) / ŽENA CRVENE KOSE (Geopoetika)

Novi roman Nobelovca u Podgorici je objavila izdavačka kuća Nova knjiga a u Beogradu Geopoetika, u čijem se katalogu može pronaći niz romana najpoznatijeg turskog književnika. "Crvenokosa" je pun priča u pričama, roman koji se opisuje kao politička alegorija, a govori o upoznavanju mladog junaka Džema sa ljubavlju, ljubomorom, osjećanjima odgovornosti i slobode, o odnosu oca i sina, te otvoreno pripovjeda o Orhanu Pamuku bliskim temama: individualnosti u društvenoj zajednici i otporu prema autoritarizmu.

ALFONSO REJES – SPEV O HALIBUTU (Agora)

Reprezentativan izbor priča jednog od najznačajnijih meksičkih književnika, kojeg je jedan Borhes nazvao “prvim čovjekom književnosti Latinske Amerike”. Alfonso Rejes se nije proslavio koliko li mnogi drugi hispanoamerički pisci, ali je značajno uticao na najpoznatije književnike Latinske Amerike. Ovo je prvi prevod nekog njegovog djela, koliko nam je poznato u regionu. Od istog izdavača takođe preporučujemo “Fantastične priče “ Leopolda Lugonesa, još jednog skrajnutog pisca kojeg je Horhe Luis Borhes cijenio. Njegove priče su preteče fantastičke književnosti uopšte, ali i argentinskog spisateljskog buma.

DŽONATAN FRENZEN – PJURITI (Dereta)

Svi junaci novog romana Džonatana Frenzena u potrazi su za čistotom, u skladu sa naslovom knjige cijenjenog američkog autora koji ponovo pripovjeda o porodici, minuciozno secirajući probleme savremenog kapitalističkog društva. Glavna junakinja Pjuriti Pip Tajler “odlazi u Boliviju da volontira na hakerskom projektu, ne ostavljajući iza sebe mnogo toga za čim bi mogla da žali: studentski kredit koji ne može da otplati, šefa koji je seksualno uznemirava, nepodnošljivu majku i oca koga nikada nije upoznala. Vrijeme provedeno u bolivijskoj komuni potpuno će joj promijeniti život a klupko njenog identiteta počeće da se odmotava”, stoji na koricama knjige koja će sigurno biti teška za čitanje, kao i prethodne Frenzenove knjige, ali će nagraditi uporne i posvećene čitaoce. 

KORMAK MAKARTI – KRVAVI MERIDIJAN (Dereta)

Možda najznačajniji roman kultnog američkog književnika čiji se romani, nasuprot Frenzenu, čitaju “u dahu”, privlačan naročito za fanove vestern romana i filmova. To, dabome, ne znači da kada govorimo o ovom književnom meridijanu ne govorimo o visokoj književnosti, dostojnoj dodijeljene Pulicerove nagrade za književnost. Naprotiv, u pitanju je knjiga kojom je neophodno obogatiti kućnu biblioteku, ali ne da bi zauzimala počasno mjesto na polici, kao neki drugi izvikani naslovi, nego da bismo je u slast pročitali, moguće i više puta. "Glavni junak je četrnaestogodišnjak koji se prikljući bandi beskrupuloznih lovaca na indijanske skalpove, sredinom XIX veka na granici Meksika i Teksasa, dajući pojmu anarhije novu dimenziju. Radnja se dešava u svijetu koltova i prašnjavih mamuza, fordovskih pejzaža i iznurenih konja, meksičkog paganskog kulta Santa Muerte i zadimljenih saluna u kojima se miješaju mirisi znoja, alkohola i duvanskog dima", piše na koricama knjige. Sasvim dovoljno da probudi apetite radoznalih, mahom muških čitalaca.

MARIO VARGAS LJOSA – PET UGLOVA (Laguna)

Detektivski triler sa erotskim slikama, koji pokušava da oslika peruansko društvo u smiraj jedne diktature, u sebi sažima sve opsesivne teme slavnog književnika koji je, sredinom prošle godine, svojim prisustvom obradovao mnogobrojne obožavaoce u Crnoj Gori i Srbiji, a naročito čitateljke koje su veoma naklonjene njegovoj literaturi. Rado čitani romani Nobelovca i jedinog preostalog viteza latinoameričkog buma u književnosti ne trebaju posebne preporuke, a spoj erotizma i politike u vrijeme kad su peruanski režimski novinari i najmanje oponente tadašnje autokratske vlasti nazivali perverznjacima i napadali njihova najintimnija osjećanja korespondira baš sa ovim istorijskim trenutkom, u Crnoj Gori ali i u Srbiji, mnogo više nego bismo to željeli.

ZAHAR PRILEPIN – NIJE TUĐI RAT (Samizdat B92)

Jedan od najznačajnijih savremenih ruskih pisaca, autor obimnog roman “Obitelj” koji je takođe objavljen kod istog beogradskog izdavača krajem prošle godine, a preporučuju ga ocjene stručne kritike sažete u odrednicu “moderni klasik”. “Nije tuđi rat” je zbirka tekstova, bilješki iz rata u Ukrajini, koji Prilepin ne smatra slučajnim niti manje bitnim ratnim sukobom Rusa i Ukrajinaca nego sukobom civilizacija. “U početku sam gledao dešavanja kao čovek, zaljubljen u Kijev, smatrajući ga jednim od najlepših gradova na svetu i saosećajući sa narodom koji mi je srodan. Zatim sam ih gledao svojim očima, izbliza – dolazeći kod svoje braće, opolčenaca i separatista u Donbas – čas sa riskantnim saputnicima koji su bili na poternicama nove Ukrajine, čas sopstvenim automobilom, na čelu kolona sa humanitarnim, pa i ne samo humanitarnim tovarom. Beleške sam obelodanjivao bukvalno svaki dan – ništa mi se unutra nije taložilo poduže, nije mi bilo do toga: želeo sam da što pre ocrtam konture budućnost”, piše Prilepin.

 

GORDON BOKER - BIOGRAFIJA LORENS DARELA (Karpos)

Iscrpna biografija ispisnika Henrija Milera - čiji je čuveni putopis “Kolos iz Marusija” reizdala ista izdavačka kuća - upoznaje nas sa živopisnim životom autora “Avinjonskog kvinteta” i “Aleksandrijskog kvarteta”. Ukoliko vam nazivi ta dva "buketa bestidnih romana" ne znače ništa, onda ovo i nije štivo za vas. Međutim, ako ste čitali Darelovu prevratničku prozu ili njegove eruditske eseje, sigurno će vas privući nešto malo manje od 600 stranica teksta u koliko je proširen ovaj suhoparni slijed činjenica: Rođen je u Indiji 1912. odakle ubrzo, po odluci roditelja, odlazi na školovanje u Englesku. "Sumorno ostrvo pudinga“, kako ga je nazivao, napušta polovinom tridesetih i odlazi u Grčku, zatim u Egipat gdje počinje pisati „Aleksandrijski kvartet“, djelo koje će ga proslaviti. Kao službenik Britanske ambasade putuje potom u Jugoslaviju, Argentinu, pa na Kipar, a konačno će se skrasiti u Provansi, gdje umire, godine 1990. 

IZABRANA PISMA DŽEKA KERUAKA I ALENA GINZBERGA (Clio)

Svjedočanstvo o vremenu u kojem je Književnost bukvalno mijenjala svijet kroz prepisku dva prekretnička pisca američke književnosti, prepuna sočnih detalja i razmišljanja o svakodnevnim problemima sa kojima su se suočavali i kao ličnosti i kao "revolucionarni" stvaraoci namjereni da svojim talentom osvoje američko društvo, ako ne i cio svijet. Kako se pisma nižu čitalac postaje svjedok-saučesnik rađanja jednog neobičnog prijateljstva između Keruaka i Ginzberga, a u "knjizi pisama bez dlake na jezicima" pominju se mnogi drugi savremenici muzičari i literarni im saborci. Prava književna poslastica za poznavaoce njihovog opusa te cijele Beat generacije.

HARUKI MURAKAMI – MUŠKARCI BEZ ŽENE (Geopoetika)

Volite li Murakamija? Neki više nego Bob Dilana, a neki, kako smo nedavno čuli i vidjeli, ne cijene mnogo književno stvaralaštvo ni jednog, ni drugog. Kakogod, Murakami je i kod nas rado čitan pisac čija djela imaju specifičnu težinu, veoma blizak mlađoj generaciji čitalačke publike, između ostalog i zbog brojnih popkulturnih referenci (među kojima su one o ovogodišnjem laureatu Nobelove nagrade za književnost, još dok je bio “samo singer-songwriter”). Zbirka priča Ernesta Hemingveja Muškarci bez žena očito je bila neskrivena inspiracija Harukiju Murakamiju da na osoben način opiše likove i osjećanja muškaraca koje su žene pod različitim okolnostima napustile. Junaci njegovih priča postaju najbolji prijatelji s ljubavnicima svojih bivših žena, prepuštaju tinejdžersku ljubav svom najboljem drugu, putuju usamljeni jer ih je žena ostavila, umiru zbog neuzvraćene ljubavi…. Ove nesentimentalne priče ispričane su raznovrsnim stilovima.

Raznovrsna je ponuda Geopoetike koja na Sajam, pored pomenutog, mnogima dragog pisca Erlenda Lua, u Beograd dovodi i argentinskog autora Huana Oktavija Prensa koji potpisuje hvaljeni autobiografski roman "Višak identiteta", još zanimljiviji za ovo područje jer je Prens porijeklom iz - Istre. Sa druge strane Jadranskog mora profesor Umberto Eko redovno je pisao za magazin Espreso, tekstove sabrane na 400 strana knjige s neobičnim naslovom "Pape Satan Aleppe", sa podnaslovom Hronike fluidnog društva. Pažnju čitalaca privlače "Hronike sumnje" Vladislava Bajca u kojem nagrađivani beogradski pisac i ujedno osnivač ove ugledne izdavačke kuće pripovijeda priču o odrastanju, sazrijevanju i dekadenciji, o propadanju jednoga svijeta i o njegovim svijetlim vrhuncima, o tonovima i ritmovima jedne epohe, o veličanstvenim i metastazirajućim zabludama očeva i o dubokom nerazumijevanju sinova – onih po čijim će se glavama i dušama stropoštati očinski svijet. Nema sumnje da ni tom romanu mnogi od nas neće odoljeti... Kad već pominjemo hronike, istoimena autobiografska proza aktuelnog dobitnika Nobelove nagrade biće doštampana, najavila je Geopoetika, a Dilanove "Hronike" već krase neke lične biblioteke.

Nadamo se da će to biti slučaj i sa pojedinim od ovdje navedenih knjiga, i to nakon što budu pročitane.

2225 Views
Urednik

Email Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Spotovi


STEREO Art Magazin
Regionalni popkulturni magazin

Impressum

Urednici:      Dragana Erjavšek
                     Novak Govedarica
Saradnici:   Olja Knežević
                     Boris Fatić
                     Srđan Strajnić
Logo:           Uroš Stanojević
Powerd by : ChoDex Studio