Žiri u sastavu Marija Nenezić, Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević i Teofil Pančić (predsjednik žirija) u najuži izbor uvrstio je čak tri debija u romanesknoj formi: Đurović je ranije objavio dvije zbirke kratkih priča i jednu knjigu poezije, Markovićka se afirmisala kao autorka kultnih dramskih komada, scenarija i knjiga poezije, a Kopicl je autor brojnih zbirki pjesama, zbornika, pjesniökih antologija i eseja...
Nezirovićev prethodni roman bio je u užem izboru za NIN-ovu nagradu, a Albahari, ovde jedini književnik starije generacije, bio je laureat 1996. godine - nagrađen za jedan od njegovih najpoznatijih romana “Mamac”.
“Pogovor” pripovjeda o životu afričkog vladara, umrlog u naručju njegove ljubavnice Njemice: njegov život odmotava se kroz flešbek, kao i prošla epoha obilježena mnogim zločinima i nepravdama.
U središtu romana “Ono o čemu se ne može govoriti” su zločini nad nedužnim civilima u ratu u BiH, u kome je autor izgubio svoje najbliže, te to bolno i potresno iskustvo urezuje u narativ, koje pisac Vladimir Arsejević naziva “predivnim koliko i potresnim štivom”.
“Deca” su roman u stihovima - poema o osujećenom odrastanju: “knjiga o ženskosti, o majčinstvu, kćerinstvu i sinovstvu, opasan roman o povijesti, onoj nama najvažnijoj i traumatičnoj, koja poteče s Drugim svjetskim ratom, nastavi se kroz osamdesete, to desetljeće našeg odrastanja, i pregazi nas tokom devedesetih”, zapisao je Miljenko Jergović.
“Sampas je poema puta. Sampas je muzika”, veli pisac Bojan Krivokapić o knjizi čija se radnja odvija na Adi Bojani, u Bokokotorskom zalivu i Podgorici, ispunjenoj slikama i situacijama iz života glavnog junaka, a koja je, kako ističe, “napisana rafiniranim književnim stilom”.
“Mokrinske hronike” je priča o odrastanju u mjestu Mokrin, konkretno priča o jednom dječaku, jednog generaciji u lomovima osamdesetih i dramama devedesetih, pisana evokativno i pomalo nostalgično, britko i sažeto”, zapisala je književnica Ivana Rogar.
“Španska čizma”, pak, pripovjeda o vremenu s kraja sedamdesetih, kada dvoje Jugoslovena odlazi u austrijsku eko komunu “kako bi iskusili istinsku slobodu, ali ubrzo shvataju da slobodna ljubav nije lišena posesivnosti i da se za pravi biozalogaj mora nešto i istrpiti”, između ostalog je istakla književna kritičarka Vladislava Gordić Petković.
Dva od romana finalista objavila je izdavačka kuća Laguna, a ostali su izdanja mnogo manjih, ali značajnih izdavača: Arhipelag, Lom, Čarobna knjiga i Treći Trg( u saradnji sa IK Srebrno drvo).
Žiri će 24. januara obznaniti ko je 68. dobitnik odnosno dobitnica NIN-ove nagrade, i dalje najčuvenijeg priznanja za prozu na prostoru bivše Jugoslavije.