Jedan od najmaštovitijih, ali i najduhovitijih reditelja današnjice snimio je još jedan superstilizovan, savršeno simetričan i spektakularno ljubak film. Ves Andersenovo deseto filmsko čedo nosi zvučan naziv “The French Dispatch”, a zvučna su i glumačka imena u timu na koji smo većinom navikli u njegovim prethodnim ostvarenjima – Bil Marej, Edrijen Brodi, Oven Vilson, Lea Sejdu, Tilda Svinton, Sirša Ronan, Edvard Norton, Vilijem Defo, Džejson Švarcman, Metju Amalrik… Ovaj put tu su i Frensis Mekdormand, Timoti Šalame, Elizabet Mos, Benisio del Toro, Anđelika Hjuston, Kristof Valc i mnogi drugi poznati likovi koji (i) ovom prilikom tumače totalno oneobičene likove: od novinara i urednika izmišljenog američkog magazina u nekom (imaginarnom) francuskom gradiću do dilera umjetničkim djelima i samog umjetnika iza rešetaka... Film je, kako autor kaže, ljubavno pismo novinarima odnosno novinarstvu, i dotiče se stvarnosti jednim svojim dijelom, ali najvećim je –očito – igralište za osebujno izmaštane prizore, situacije i ličnosti koji kao da pokušavaju da učine ljepšim, vedrijim i šarenijim crno-bijeli svijet koji nas okružuje. Sasvim sigurno još jedno dražesno djelo voljenog američkog sineaste, koje već na prvi pogled oduševljava fanove (glumačkim kreacijama, bojama i kompozicijom kadrova, kostimima i dizajnom enterijera et cetera et cetera...), a potencijalno i jedan od najljepših filmova nastupajuće godine -ne samo zbog pomenutih elemenata…
“Parazit” je osvojio Oskara za najbolji film, za film koji nije na engleskom jeziku, za najbolji originalni scenario i za režiju. Film južnokorejskog filmskog majstora Bong Džun Hoa jeste bio jedan od favorita, ali je neočekivano trijumfovao u tri ključne kategorije, i očekivano van engleskog govornog područja. Pobjeda je apsolutno zaslužena - u pitanju je narativno slojevita, dubinska analiza klasnog raslojavanja, tema koja je itekako aktuelna, ostvarena na originalan, vizuelno impresivan i izuzetno sinematičan način, sa smiješanim elementima psihološke i socijalne drame, satirične komedije, ali isto tako i horora, sve sa maestralnim glumačkim ansamblom od kojih su skoro svi akteri mogli biti nominovani, ali nisu.
Mnogima jedan od omiljenih glumaca, ne više tako mlad kao 1992. kada je sniman original, pojedine scene iz kultne komedije “Dan mrmota” (Groundhog Day) odigrao je ponovo u reklami koja je premijerno prikazana tokom Superboula. Šarmantno poigravanje i ponovno proživljavanje dobro poznatih situacija iz klasika Harolda Rejmisa, na čelu sa Bilom Marejem te sa još par sporednih glumaca iz pomenutog filma, privuklo je pažnju miliona gledalaca. Preciznije, inteligentno re-kreirana i u pravom trenutku plasirana reklama za samo tri dana ima već više od 42 i po miliona pregleda! Fantastično uspješna reklamna kampanja, vjerovatno i više nego što je to bilo očekivano.
Britanska akademija za filmsku i televizijsku umjetnosti (BAFTA) dodijelila je sinoć najveći broj nagrada, ukupno sedam, antologijskom ostvarenju “1917” i to predstavlja siguran pokazatelj da će film o Prvom svjetskom ratu (navodno) snimljen u jednom kadru uskoro dobiti pregršt Oskara.
Sem Mendes je osvojio BAFTA nagradu za najbolju režiju a njegova potresna, duboko emotivna ratna drama nagrađena je za najbolji film, najbolji britanski film takođe, zatim za najbolju fotografiju (majstora Rodžera Dikinsa), scenografiju, zvuk i specijalne efekte.
Južnokorejski “Parazit” najbolji je film koji nije snimljen na engleskom jeziku, a nagrađen je i za najbolji scenario, što je takođe znakovito jer društveno angažovano, narativno slojevito remek-djelo Bon Džu-Hoa ima najveće šanse da iste nagrade primi i od Američke fillmske akademije. Za najbolji adaptirani scenario nagrađen je Taika Vajtiti za film "Zeka Džodžo" (Jojo Rabbit), koji bi lako mogao dobiti Oskara u istoj kategoriji.
Dingospo Dali su nas preduhitrili, imali smo ih u planu još od nimalo slabog singla "Slabost", ali su evo prije par dana objavili drugi album koji se na prvo slušanje upisuje među najzanimljivije regionalne albume godine. Pošto je godina tek počela, sabrali smo još nekolicinu domaćih i izabranih inostranih izdanja koja očekujemo sa posebnom pažnjom i moglo bi se reći nestrpljenjem.
Moguće je da će The Strokes konačno prekinuti pauzu, ili da će The Cure objaviti jedan od dva-tri albuma koje je Robert Smit pominjao, govoreći da su u pripremi, a naročita poslastica bili bi novi albumi Fleet Foxes i War on Drugs, o kojima se takođe šuška kao i o povratku Bright Eyes koji je Konor Oberst praktično najavio. Lana Del Rej bi trebalo da se oglasi novim tj. najnovijim albumom, veoma brzo nakon njenog prošlogodišnjeg, unisono hvaljenog izdanja koje se visoko kotira i na listi Naj albuma 2019. po izboru redakcije Stereo Art magazina. Met Berindžer iskoračiće izvan The National i snimiti solo album do kraja 2020., što je uzbudljiv fakat, a možda nekom može biti zanimljiv i novi album The Killers, pretpostavljamo u planu prije nego li stignu na INmusic festival. Raduje nas i (za sada samo glasina) da će Džejson Izbel izdati nove pjesme, ako ne i album...
Ako se vratimo našem terenu gotovo je izvjesno da će Klinka Denisa Kataneca objaviti željno očekivani LP, mada je u nedavnom intervjuu frontmen iskoristio izraz “najvjerovatnije”, šta god to značilo. U svakom slučaju ne sumnjamo da je to djelo koje bi moglo puno da ponudi, posebno imajući na umu njihov prošlogodišnji, po opštoj ocjeni fantastičan EP. Još jedan indi sastav iz Hrvatske, Marshmallow Notebooks, našao se u ovom izboru, a sa druge strane tu su i Autopark, Prljave Sestre i Fantom iz Srbije, i naravno Artan Lili s njihovim trećim albumom koji sukcesivno nadopunjuju, intenzivnije nego obično. Već je poznato pet numera, kojima su potpuno zaokrenuli ka komercijalnoj pop muzici, ali nije poznato kuda će ih to odvesti… Nego, krenimo redom.
70 kulturnih događaja (koncerata, performansa,izložbi i instalacija) na tridesetak različitih lokacija, od gradske pijace preko ulica, trgova, vozila javnog prevoza, pa do pabova, tokom jučerašnjeg dana, a tokom večeri sve spektakularnim koncertom-performansom otvorena je jednogodišnja kulturno-umjetničko-zabavno-turistička manifestacija pod nazivom “Luka različitosti”. Rijeka, najveća hrvatska luka, od juče je i zvanično evropska prijestolnica kulture, a nepregledan je niz događaja koji je tim organizotora planirao i najavio, pa stoga preporučujemo da program proučite OVDE. U sklopu ovog organizaciono ogromnog projekta grade se i otvaraju nove zgrade i objekti kulture sufinansirani sredstvima iz EU fondova, pripremaju i realizuje više od 600 kulturno-umjetničkih i ostalih događaja, u čijem stvaranju učestvuje preko 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske i četrdesetak drugih zemalja Evrope i svijeta.