Tema
Mišel Uelbek naposljetku nije stigao na festival “Krokodil” u Beogradu, na razočaranje mnogih pomnih, ali i onih površnih čitalaca (po nekim mišljenjima i na sramotu organizatora, ali to je posebna priča), no u knjižarama je njegova svježe štampana knjiga poezije, kao i poslednji, očekivano provokativni roman, što bi trebalo da utješi istinske poštovaoce, da ne kažemo obožavaoce. Ljubitelje književnosti koja nije pisana za kratkoročnu upotrebu obradovala su i nova izdanja proznih knjiga kultnih pjesnika, Artura Remboa i Dilana Tomasa, kao i klasičnih djela Borhesa i Dejvida Herberta Lorensa, te romana Vargasa Ljose o Polu Gogenu i njegovoj baki (koju nije poznavao). Za svaku preporuku je i knjiga novinara Pola Morlija o legendarnoj grupi Joy Division, te zbirke pjesama Ivana Ergića i nove zbirke priča Rumene Bužarovske. U knjižarama je već neko vrijeme dostupan i postmodernistički romaneskni eksperiment Manuela Puiga, te aktuelni, distopijski roman koji potpisuje španska književna zvijezda Raj Loriga.
Reminiscencije posle projekcije dokumentarnog filma „Nebeska tema – priča o Vladi Divljanu“ Mladena Matičevića
Priča o Vladi Divljanu je neizbežno i moja priča. Početak pesme „Zašto su danas devojke ljute?“ odmah objašnjava zašto: „…Rođen sam godine pedeset i osme, nad Beogradom je duvao jugo…” a u školu sam išao, dodajem ja, sa pedeset i sedmim godištem. Baš kao i Vlada. Imamo i nekoliko zajedničkih drugova od kojih se dvojica pojavljuju u ovom filmu. Prvi je Zoran Radusinović – Radusa, iz Vladine zgrade u Knez Danilovoj i iz Vladine klupe u O.Š. “Starina Novak”. I Radusa bi sasvim sigurno bio u Vladinom prvom bendu sa ortacima iz zgrade Zdenkom Kolarom i Božom Jovanovićem da je imao i trunku sluha. Na žalost nije, ali je zato imao izvanrednu memoriju – u ono vreme, daleko pre Vikipedije i IMDB-a, mogao je iz „cuga“, po hronološkom redosledu, da nabroji stotinak filmova Džona Vejna koje je ovaj do tada snimio. I njihove režisere pride! Nije bio muzičar ali se Radusa ipak na trenutak pojavljuje u filmu „Nebeska tema“ i to baš u spotu za pesmu „Zašto su danas devojke ljute?“ (onaj što skače iz bioskopskog sedišta se Zdenkom Kolarom). To mu jeste bio prvi put da se pojavljuje na filmu, ali ne i poslednji. Devedesetih, u emigraciji u Kanadi, zarađivao je za život statirajući u filmovima, a IMDB kaže da mu je najznačajnija uloga u filmu „Hurricane“ Normana Džuisona, uz Denzela Vošingtona gde je igrao zatvorskog čuvara.
Nove sezone serija “Sluškinjina priča”, “Čudnije stvari”, “Senke nad Balkanom”, ”Dark” su pred nama, ali i noviteti na TV kablu koji već u najavi izazivaju značajniju pažnju javnosti i (vrlo) velika očekivanja. To su u prvom redu adaptacija kultne knjige “Kvaka 22” u produkciji Džordža Klunija, koji predvodi zanimljivu glumačku ekipu u istoimenoj seriji, ali i neo(n)-noir “Too Old To Die Young” u režiji Nikolasa V. Refna čije će dvije epizode biti prikazane na predstojećem Kanskom festivalu. “Černobilj”, u viskobudžetnoj HBO produkciji, već izaziva hiper-tenziju i ima pozitivne kritike, a izvjesno je da će ekranizacija knjige “Dobra predskazanja” Terija Pračeta i Nila Gejmena takođe imati puno fanova, baš kao i sam predložak renomiranih autora iz domena fantastike sa puno posebnog humora. Crnohumorna serija “Dead to Me” takođe bi mogla biti zanimljiva, kako vidimo iz trejlera, što se čini i za seriju "The Loudest Voice"... Naravno, "Igra prestola" je van konkurencije što se tiče planetarne popularnosti i grandioznosti, ali će neki od ovih naslova, ili nekoliko njih, nadomjestiti prazninu nakon svršetka aktuelne poslednje sezone.
Dnevnik muzičkog eklektika – Promišljanje (30)
Da ne beše ove afere oko Rajana Adamsa ko zna kada bih nastavio temu o kreativnim ženama u popularnoj muzici. Ne bih da ulazim u to da li je ta hajka na Adamsa samo još jedan rep #MeToo pokreta (koji se pretvorio u sopstvenu farsu) ili je stvarno, kako se tvrdi, bila u pitanju manipulacija kantautorkama kojima je obećao pomoć u pravljenju karijere, ali, ta tema je za mene bila okidač da nastavim sa svojim feljtonom. U međuvremenu, dok ovo pišem, dođe i osmi mart, međunarodni dan žena, dobra prigoda da se još jednom podsetimo na najveća dostignuća žena u popularnoj muzici.
U prvom nastavku bavio sam se autorkama popularne muzike pre pojave rokenrola koje su, bez obzira na predrasude, tradicionalizam i položaj žena u društvu na početku prošlog veka, uspele da se izbore za svoje mesto u pop muzici ne (samo) lepim izgledom i izvođačkim sposobnostima, već kao autorke pesama koje su one ili drugi izvodili. U ovom nastavku, idemo dalje u istom pravcu. Težište je na autorstvu ali se naravno uzima u obzir kompletan uticaj na pop muziku.