Video

IN MEMORIAM - Šon Koneri

Rate this item
(0 votes)

Preminuo je Šon Koneri, prvi i po mnogim mišljenjima najbolji Džejms Bond jer je bio oličenje gospodskog šarma, muževnosti starog kova i harizmatične osobnosti, da ne pominjemo glas koji se ne zaboravlja. Slavni škotski glumac preminuo je u snu, na Bahamima, nakon kraće bolesti.

Proslavio se početkom šezdesetih, ulogama tajnog agenta 007 u filmovima “Dr No” i “Iz Rusije s ljubavlju” a još pet puta je glumio lik Bonda načinivši od njega ikonu svjetske kinematografije. Sarađivao je i sa Hičkokom u manje čuvenom  filmu “Marni” u ulozi negativca, Martinom Ritom u drami “Moli Megvajer”, Ričardom Lesterom u neobičnoj verziji priče iz Šervuda “Robin i Marijana”, Teri Gilijemom u komediji “Vremenski banditi”, te Hjustonom u njegovom remek-djelu “Čovjek koji je htio da bude kralj”. Maestralna glumačka igra sa partnerom Majkl Kejnom, inače bliskim prijateljem, spada u njegove najbolje uloge, a glumačke vrhunce ostvaruje i filmovima koji su slijedili (sredinom osamdesetih godina): “Ime ruže” Žan-Žak Anoa i “Nesalomivi” - koji mu je donio jedinog Oskara. Za kriminalistički klasik Brajana de Palme osvojio je Zlatni globus, a počasna nagrada Sesil B. Demil za cjelokupnu karijeru dodijeljena mu je 1996. godine.

Pomenimo i niz kultnih uloga glumca koji se ubraja u miljenike publike počevši još od šezdesetih godina prošlog vijeka pa sve do početka ovog milenijuma, poput onih u filmovima “Lov na crveni oktobar”, “Gorštak”, "Vjetar i lav" “Stijena” i naravno “Indijana Džons i poslednji krstaški pohod”, za koji je dobio još jednu nominaciju za Zlatni globus. Rijetki su naslovi koji su bili komercijalni promašaji, poput zlosrećnog SF ostvarenja “Zardoz”, a činjenica je da je ser Koneri sopstvenom glumačkom i ljudskom harizmom činio i one manje vrijedne filmove podnošljivim i itekako zabavnim - npr. “Klopku” sa Ketrin Zita Džons i “Zmajevo srce” u kojem je igrao sa Denisom Kvejdom, ili pak poluuspješnu, ali umjetnički slabašnu adaptaciju “Lige izuzetnih džentlemena" nakon čije se problematične produkcije povlači u penziju.

Riječ džentlmen savršeno se slaže sa ličnošću voljenog filmskog asa, velike glumačke zvijezde druge polovine XX vijeka čiji sjaj nije blijedio punih četrdeset godina. Iako najčešće u avanturističkim, akcionim filmovima, često sa puno humora i mnogo više stila nego što je to slučaj u recentnim bioskopskim hitovima, pored nesumnjivog seksipila zbog kojeg je i izabran za ulogu najpoznatijeg tajnog agenta na početku karijere, Koneri je kasnije podjednako ubjedljivo tumačio likove intelektualaca, poput opata Vilijama od Baskervila ili profesora u čijoj se koži našao više puta, između ostalog i u jednom od svojih poslednjih filmova - “Upoznati Forestera”.

Velika doza privlačnosti, gledljivosti i uzbudljivosti pomenutih i većine ostalih filmova, nerijetko i ironija izrečenog (što nije samo zasluga scenarista), naposljetku snaga intelekta smiješanog sa zavidnom fizičkom spremnošću, te povrh svega fotogenija koja se rjeđe sreće, zasluga su ser Konerija...Šona Konerija. Jednog od onih dobrih, starih majstora koji polako nestaju, a (u)činili su da, ponekad i više nego što bi trebalo, povjerujemo u magiju pokretnih slika.

Rate this item
(0 votes)

Jedna od najomiljenijih i definitivno najdražesnijih glumica XX vijeka proslavila se sa 24. godine, ulogom u klasiku Vilijema Vajlera, “Praznik u Rimu”, za koji je nagrađena Oskarom. Njen aristokratski šarm i prefinjenost bez trunke pretencioznosti nisu bili samo plod glumačke vještine za ulogu princeze Ane u pomenutoj, neodoljivoj romantičnoj komediji, već su joj, takoreći, urođeni – rođena je kao kći baronice iz Holandije, čije porijeklo seže do francuskog i britanskog plemstva. Otac, bankar po profesiji, napušta porodicu kada je Odri imala samo šest godina, i taj je događaj ostavio dubok trag u njenom (emotivnom) sazrijevanju.

U Holivudu je osvojila najuglednije režisere i producente, a publika širom svijeta paralelno ju je zavoljela i kao modnu ikonu, dugogodišnju Živanšijevu muzu i oličenje besprekornog stila. Američki filmski institut proglasio je Odri Hepbern trećom najvećom ženskom zvijezdom svih vremena, s razlogom: nezaboravne su njene uloge u klasičnim, često romantičnim filmovima “Doručak kod Tifani””, “Sabrina”, “Priča o kaluđerici” (za sve je dobila oskarovske nominacije), zatim “Moja draga gospođice, “Šarada”, "Ljubav poslijepodne" (za koje je nominovana za Zlatne globuse)…

Ona je brižljivo birala filmove u kojima će glumiti, sarađivala sa najvećim režiserima svoga doba i većinom vodećih glumaca, koji su najčešće bivali znatno stariji od nje – po dvije, dvije i po decenije! Holivud je u merkantilne svrhe dugo koristio njenu personalnost odnosno lik nevine, dobrodušne i beskrajno drage djevojke sa širokim osmijehom, pa čak i u kultnoj ulozi božanstvene “dame za druženje” Holi Golajtli.

Novi film Dejvida Finčera prikazuje zlatno doba Holivuda

Rate this item
(0 votes)

Novi film Dejvida Finčera, jednog od vodećih sineasta današnjice, prvi je posle izvanrednog i prilično potcijenjenog bioskopskog hita “Iščezla” (Gone Girl) iz 2014. godine; snimljen je u crno-bijeloj tehnici kao posveta tridesetim godinama prošlog vijeka odnosno Zlatnom dobu Holivuda, nastao po scenariju koji potpisuje rediteljev otac, Džek Finčer. On je biografsku priču o Hermanu Mankijeviču, poznatom holivudskom scenaristi i književniku, napisao još prije četvrt vijeka, fokusiravši se na kako životnu dramu glavnog junaka tako i nastajanje neponovljivog “Građanina Kejna”, po mnogima najboljeg filma svih vremena kojim je (u Holivudu) debitovao genijalni Orson Vels.

Nove (američke) ludorije Borata iz Kazahstana

Rate this item
(0 votes)

Četrnaest godina poslije, u tajnosti je snimljen nastavak komedije koja je pomjerila granice politički nekorektnog, grotesknog i opscenog humora, a ne zaboravimo da je ekipa scenarista zaslužila nominaciju za Oskara. Ostaje pitanje koliko je subverzivna i (za puritance) skandalozna nova dugometražna epizoda sa putešestvija Borata, uz činjenicu da neće ni biti prikazivan u kinima, nego je snimljen za Amazon.

Trejler upućuje više na serije Saše Barona Koena nego na dugometražni film čvršće dramaturške strukture, ali je očito da je Borat kao lik jednako blesav i povremeno “lud” – tako da grohotnog smijeha neće faliti. Premijera je zakazana za 23. oktobar, vjerovatno ne slučajno pred finale američkog izbornog procesa. “Borat 2” se dotiče (neizbježnog) Donalda Trampa, a u filmu se pojavljuju Rudi Đulijani i Majk Pens, između ostalog.

Aktuelni koronavirus i način na koji Amerikanci percipiraju i interpretiraju isti takođe je dobio dovoljno prostora, a čini se da su (i) ovoga puta glavna meta predrasude konzervativnih, slabo obrazovanih stanovnika Sjedinjenih država…

Spotovi


STEREO Art Magazin
Regionalni popkulturni magazin

Impressum

Urednici:      Dragana Erjavšek
                     Novak Govedarica
Saradnici:   Olja Knežević
                     Boris Fatić
                     Srđan Strajnić
Logo:           Uroš Stanojević
Powerd by : ChoDex Studio